Otok Pag je odavno povezan sa vinovom lozom, koja je uz uzgoj ovaca, ribarstva i proizvodnje soli najvažniji izvor života za njegove stanovnike. Uzgoj vinove loze na jadranskim otocima datira iz davnih vremena kada se, pod utjecajem Feničana i Grka,
vinova loza širi i raste.
Cissa
Najstariji materijalni pokazatelji o vinogradarstvu i proizvodnji vina na otoku datiraju iz vremena Rimljana. Najnovija arheološka istraživanja na sjevernom dijelu otoka, u nekadašnjem gradu Cissa, su u moru otkrila amfore u kojima se čuvalo vino. Vinogradarstvo i proizvodnja vina očuvali su se i u vremenima nakon klasičnog razdoblja.
Grad Pag
Nakon bitke s Mongolima u 13. stoljeću, kralj Mađarske, Bela IV, sklonio se na otok Pag, gdje su mu otočani iskazali gostoprimstvo. Kako bi im se odužio 30. ožujka 1244., dodijelio je posebnom uredbom Pagu status slobodnog kraljevskog grada, te je naglasio da je zahvalan na hrani i vinu s kojim su ga domaćini ugostili.
Srednji vijek
Tijekom srednjeg vijeka, otočki vinogradi su bili dijelom u vlasništvu plemića, a dijelom u vlasništvu pučana. Uz solane i zemlju, vinogradi su također bili predmet naslijeđivanja, kako to tumače stari zapisi zadarskih bilježnika.
Franjo I Habsburški
boravio je na Pagu sa svojom suprugom Carolinom dva dana tijekom 1817. godine. Poslije je u svom dnevniku napisao da je tijekom svojeg boravka bio počašćen izvrsnom hranom i vinom. Austro-ugarski car Franjo Josip također spominje vino koje je pio na Pagu tijekom svoj jednodnevnog posjeta otoku 1875. godine. Od tada vinogradarstvo na Pagu doživljava mnoge uspone i padove.
‘Paška Žutica’
Od davnih vremena Pag proizvodi bijelo vino iz nekoliko sorti koje zbog svoje boje i tradicionalne tehnologije zovu “Paška Žutica”. Glavni kultivar za proizvodnju ovog vina bio je Gegić, nositelj sorte na otoku, koji je bio znatno rašireniji od drugih sorti.
Gegić i Trbijani
Prema istraživanju provedenom 1979. godine, bijele grožđe na otoku zastupljeno je slijedećim sortama: Gegić 52,6%, Trbijan 46,5%, Ostalo 0,9%.
Današnji uzgoj je ograničen na Trbijan za veliku i redovitu plodnost, a Gegić za ‘obnovu’ kvalitete bijelih vina i Plavina za crne sorte.