{"id":1511,"date":"2018-12-04T12:55:09","date_gmt":"2018-12-04T12:55:09","guid":{"rendered":"https:\/\/visitpovljana.eu\/?page_id=1511"},"modified":"2022-04-27T10:25:17","modified_gmt":"2022-04-27T08:25:17","slug":"paulianus","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/visitpovljana.eu\/hr\/paulianus\/","title":{"rendered":"Paulianus"},"content":{"rendered":"

[vc_row][vc_column][vc_column_text]<\/p>\n

Op\u0107ina Povljana na otoku Pagu obiluje prethistorijskim arheolo\u0161kim lokalitetima (kao i cijeli otok Pag). Najstariji pronalazak do sada je dio kamene sjekire iz bron\u010danog doba (Eneolitik). Iliri (Liburni) i Rimljani su ostavili neizbrisiv trag u povijesti Paga, \u0161to dokazuje i prostor Povljane.<\/p>\n

[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1542967146106{padding-top: 50px !important;}”][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1543490162969{padding-top: 40px !important;}”][vc_single_image image=”1414″ img_size=”full”][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″][vc_column_text]Ime Povljana dolazi od Rimskog imena PAULUS uz dodatak Latinskog sufiksa -ANA, \u0161to onda tvori: PAULINIANA.[\/vc_column_text][vc_column_text]Otok Pag je bio naseljen od davnina. Grobni humci i ostaci predmeta svakodnevne uporabe su prona\u0111eni po cijelom otoku. Nastariji ostaci na podru\u010dju Povljane su iz vremena<\/p>\n

2.000 \u2013 2.500 p.n.e.\u00a0 Pokraj pla\u017ee Perilo su ostaci anti\u010dke vile o kojoj postoje zapisi da je posjedovala 18 solana.<\/p>\n

Povljana je nastala u uvali na otoku Pagu prekoputa grada Nina, koji je u kasnoj antici i u ranom srednjem vijeku bio administrativni i gospodarski centar ovog dijela obale.<\/p>\n

Nakon uni\u0161tenja grada Nina 1646. godine, nestalo je i naselje u uvali u Staroj Povljani, me\u0111utim, na uzvisini pokraj uvale na drugoj strani, nastajalo je naselje Nova Povljana.<\/p>\n

U 18. i 19. stolje\u0107u ve\u0107inu stanovni\u0161tva Povljane \u010dinili su novoprido\u0161li dotada\u0161nji stanovnici grada Paga. Pag je tada bio prenapu\u010den i stanovnici su imali ve\u0107e \u0161anse izbje\u0107i glad ukoliko se na podru\u010dju Povljane bave poljoprivredom.<\/p>\n

Od 18. stolje\u0107a broj stanovnika je stalno rastao da bi svoj maksimum dostigao 50-ih godina 20. stolje\u0107a.[\/vc_column_text][\/vc_column][\/vc_row][vc_row css=”.vc_custom_1542967146106{padding-top: 50px !important;}”][vc_column width=”1\/2″][vc_column_text]<\/p>\n

Povljanski bunari<\/h3>\n

[\/vc_column_text][vc_column_text]<\/p>\n

POVLJANSKI BUNARI <\/b>postoje od davnina. Donji se oduvijek koristio za napajanje vu\u010dne stoke (volova), a gornji za opskrbu mje\u0161tana vodom.<\/p>\n

1946. godine bunari su obnovljeni nakon \u0161to su se uru\u0161ili. Donji bunar se ne koristi za napoj stoke od 1969. godine.<\/p>\n

Do 1977. godine od gornjeg bunara do ku\u0107a voda se nosila na glavi, u drvenim kablima, a od tada, motornom pumpom se voda pumpala u bazen i dalje u tri slavine (\u0161pine) koje su postavljene u centru mjesta.<\/p>\n

Nedugo iza toga izgra\u0111ena je vodovodna mre\u017ea od jezera Veliko blato \u010dime je voda do\u0161la u svaku ku\u0107u.<\/p>\n

2018. godine je tvrtka za distribuciju vode i odvodnju ”Vodovod Povljana” izvr\u0161ila obnovu donjeg bunara .<\/p>\n

[\/vc_column_text][\/vc_column][vc_column width=”1\/2″ css=”.vc_custom_1543490162969{padding-top: 40px !important;}”][vc_column_text]